Hernija diska: simptomi i što pomaže

Hernija diska nastaje kada se mekana jezgra međukralježnične ploče probije kroz čvrsti vanjski prsten i može pritisnuti obližnji živac. Najčešće se javlja u donjem dijelu leđa ili vratu, uzrokuje bol koja se širi u nogu ili ruku, trnce i katkad slabost. Većina ljudi osjeti olakšanje unutar nekoliko tjedana ili mjeseci, uglavnom bez operacije. U nastavku objašnjavamo simptome, tijek, što pomaže i kada odmah potražiti liječnika.

Što je hernija diska i kako nastaje?

Hernija diska je stanje u kojem «mekana, želatinasta jezgra diska probija čvrsti vanjski prsten», kako to opisuje ortopedsko društvo OrthoInfo. Diskovi su elastični jastučići između kralježaka koji ublažavaju opterećenje. S godinama gube vodu i elastičnost pa lakše pucaju.

Rizik povećavaju starenje, dizanje tereta pogrešnom tehnikom, dugotrajno sjedenje, tjelesna neaktivnost, prekomjerna težina i pušenje, koje slabi tkivo diska (NHS). Često se ne može odrediti jedan događaj; hernija je zbroj godina opterećenja, a ponekad je dovoljan jedan nespretan pokret.

Važno je znati da mnogi ljudi imaju hernije koje se vide na snimci, a ne osjećaju ništa. NHS napominje da klizni disk kod nekih ne izaziva simptome. Snimka sama po sebi dakle nije dijagnoza: važno je odgovara li nalaz onome što osjećate.

Koji su simptomi hernije diska?

Tipični simptomi su bol u donjem dijelu leđa, bol koja se širi iz stražnjice niz nogu, trnci, utrnulost i slabost mišića. Kod vratne hernije bol i trnci šire se u rame, ruku i prste. Simptomi obično zahvaćaju jednu stranu tijela.

Područje	Gdje se osjeti	Što ga pogoršava
Slabinska (L4-L5, L5-S1)	Donja leđa, stražnjica, stražnja strana noge, katkad stopalo	Dugo sjedenje, saginjanje, kašalj, kihanje
Vratna	Vrat, lopatica, rame, ruka, prsti	Duga statična držanja glave, spavanje u lošem položaju

Bol koja se pruža niz nogu naziva se išijas. Ona je znak, a hernija je jedan od njezinih čestih uzroka. NHS navodi da je klizni disk najčešći uzrok išijasa jer pritišće išijadični živac (NHS o išijasu). Ipak, nije svaki išijas hernija; o razlikama pišemo u članku išijas: uzroci, simptomi i olakšanje.

Infografika ispod sažima tri stvari: što možete očekivati, što se preporučuje kod kuće i kada je potreban hitan pregled.

Kako se hernija razlikuje od išijasa i običnih bolova u leđima?

Obična bol u leđima ostaje u leđima i obično se ravnomjerno smiruje. Hernija diska daje bol koja putuje niz nogu ili ruku, uz trnce i katkad slabost, jer je živac pritisnut. Išijas je naziv za simptom boli duž išijadičnog živca, a hernija diska njegov je čest uzrok.

Praktično: ako bol, trnci ili slabost jasno slijede put jednog živca, vjerojatniji je pritisak na korijen živca. Točan uzrok utvrđuje liječnik pregledom, a snimka (npr. magnetska rezonancija) traži se kada su simptomi teški, dugotrajni ili pokazuju znakove neurološkog ispada.

Koliko traje oporavak i prolazi li hernija sama od sebe?

Kod većine ljudi simptomi hernije diska prolaze bez operacije. OrthoInfo navodi da se «većina ljudi osjeća bolje unutar nekoliko tjedana ili mjeseci» te da je većina bez simptoma nakon tri do četiri mjeseca. NHS slično opisuje da išijas obično popušta unutar nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ali može potrajati dulje i ponovno se javiti.

Razlog je što se probijeno tkivo često s vremenom smanji, a upala oko živca smiri. To ne znači da bol ne treba shvatiti ozbiljno: znači da je strpljenje uz razumno kretanje često dio plana. Ako bol traje dulje od nekoliko tjedana ili se pogoršava usprkos kućnim mjerama, dogovorite pregled.

Što pomaže kod hernije diska?

Najbolje se pokazuje ostati u pokretu koliko bol dopušta, izbjegavati dugo ležanje i po potrebi uključiti fizioterapiju. NHS savjetuje da ostanete aktivni i ne ležite dugo u krevetu (NHS o bolovima u leđima), a OrthoInfo navodi da je odmor koristan tek jedan do dva dana.

• Kratke, česte šetnje umjesto dugog mirovanja.
• Lagano pomicanje i istezanje unutar granice bola.
• Fizioterapija za jačanje trupa i pravilne obrasce pokreta.
• Lijekove protiv boli uzimajte prema savjetu liječnika ili ljekarnika.
• Topla obloga na napete mišiće ako vam godi.

Kada je bol jaka, liječnik može predložiti injekcije ili, rijetko, operaciju ako se slabost pogoršava i ništa drugo ne djeluje. Za blago istezanje kod kuće korisno je pročitati članak 5 vježbi istezanja kod išijasa, ali vježbe uvijek prilagodite bolu i prvo ih dogovorite s liječnikom ili fizioterapeutom.

Uz to, mnogi se pitaju smiju li primjenjivati toplinu ili hladnoću. Toplina može opustiti napete mišiće oko kralježnice, a hladni oblog nekima godi u prvim danima nakon iznenadne boli. Nema jednog pravila, pa odaberite ono što vam donosi olakšanje i primjenjujte kratko, uz zaštitu kože. Ako tegobe traju ili se pogoršavaju, umjesto isprobavanja sve više načina, bolje je dogovoriti pregled.

Kako sjediti i spavati kad imate herniju?

Sjedenje dulje opterećuje slabinski dio, pa pomažu česte pauze i oslonac za križa. Kod spavanja na boku pomaže jastuk između koljena, a kod spavanja na leđima jastuk ispod koljena. Cilj je da kralježnica ostane u neutralnom položaju bez uvijanja.

• Ustajte i hodajte svakih 30 do 45 minuta.
• Stopala oslonite na pod, koljena približno u visini kukova.
• Za leđa koristite mali oslonac u slabinskom zavoju.
• Pri dizanju savijte koljena, teret držite uz tijelo.

Pomagala ne liječe herniju, ali mogu olakšati svakodnevne položaje. Jastuk za potporu leđa Lumbaris nudi oslonac za slabinski dio pri sjedenju, a ortopedski jastuk ComfortSit rasterećuje sjedenje na tvrdim stolicama. Ako sjedite po osam sati, mali oslonac ne zamjenjuje pauze, ali može pomoći da položaj ostane pravilniji.

Može li istezač za leđa pomoći?

Blago istezanje leđa može pomoći nekim ljudima da se osjećaju opuštenije, ali nije zamjena za liječenje i nije prikladno u svakoj fazi. U akutnoj, jakoj boli ili kod neuroloških simptoma prvo se posavjetujte s liječnikom ili fizioterapeutom, a tek onda razmislite o pomagalu.

Ako vam je liječnik ili fizioterapeut odobrio blago istezanje, istezač za leđa BackFix jedan je od načina da to radite kod kuće u kontroliranom položaju. Počnite kratko i lagano, a prekinite ako se bol ili trnci pojačaju. Više o sigurnom istezanju možete pročitati u članku sigurno istezanje kralježnice kod kuće.

Kako se prepoznaje vratna hernija diska?

Vratna hernija diska najčešće se očituje bolom u vratu koji se širi u lopaticu, rame ili ruku, uz trnce u prstima i katkad slabiji stisak. Simptomi se obično pojačavaju pri duljem držanju glave u istom položaju, primjerice pri radu za računalom ili čitanju mobitela.

Za razliku od slabinske hernije, ovdje bol ne ide u nogu, nego u gornji ud. Ako uz to osjetite nespretnost ruku, teškoće s hodom ili gubitak ravnoteže, potreban je hitan pregled jer se može raditi o pritisku na leđnu moždinu. Kod blažih tegoba pomažu pauze od ekrana, podešena visina monitora i pravilan jastuk pri spavanju.

Kako liječnik postavlja dijagnozu?

Dijagnoza se u pravilu temelji na razgovoru i pregledu: liječnik pita gdje bol zrači, provjerava snagu mišića, osjet i reflekse te pokrete koji izazivaju simptome. Snimka magnetskom rezonancijom potrebna je kada su tegobe teške, dugotrajne, ili kada se sumnja na ozbiljniji pritisak na živac. Kod većine ljudi na početku nije potrebna, jer bi rezultat rijetko promijenio prvi korak liječenja.

Kako smanjiti rizik od ponovne hernije?

Rizik se ne može potpuno ukloniti, ali se može smanjiti navikama koje rasterećuju kralježnicu. Zdrava tjelesna težina, prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost i jak trup najčešće se navode kao mjere koje pomažu. Nije potrebno ništa složeno: dovoljno je ostati u pokretu i ne držati isti položaj satima.

• Hodajte svaki dan, čak i kratko.
• Jačajte trbušne i leđne mišiće uz stručno vodstvo.
• Pri dizanju savijte koljena, ne leđa.
• Prilagodite radno mjesto: monitor u visini očiju, oslonac za leđa.
• Ne ignorirajte prve znakove: trnci koji se ponavljaju vrijedni su razgovora s liječnikom.

Ne zaboravite ni san. Madrac i jastuk trebali bi držati kralježnicu u neutralnom položaju, a naglo ustajanje iz kreveta ili uvijanje pri ustajanju često je trenutak kad se leđa «zaključaju». Ustajte tako da se najprije okrenete na bok, spustite noge i podignete trup rukama.

Kada liječniku?

Hitno potražite pomoć ako se pojavi utrnulost oko stražnjice ili genitalija, otežano mokrenje, gubitak kontrole mjehura ili crijeva, ili slabost i utrnulost u obje noge. To mogu biti znakovi sindroma cauda equina, hitnog stanja, što potvrđuju i NHS i OrthoInfo.

Liječniku se obratite i kada bol ne popušta nakon nekoliko tjedana, kada slabost u nozi ili ruci napreduje, kada bol noću budi ili se javlja nakon pada ili ozljede, te kada uz bol imate vrućicu ili neobjašnjen gubitak težine.

Česta pitanja

Smijem li vježbati s hernijom diska?

Blaga aktivnost poput hodanja obično se preporučuje, dok intenzivne vježbe i teške terete treba izbjegavati dok bol ne popusti. Program prilagođen vama najbolje će odrediti liječnik ili fizioterapeut.

Treba li mi operacija?

Većini ljudi ne treba. Operacija se razmatra rijetko, kada drugo liječenje ne pomaže, a slabost se pogoršava, ili kod hitnih stanja poput cauda equina. Odluku donosi specijalist na temelju pregleda.

Mogu li spavati na leđima ili boku?

Oba položaja mogu biti u redu ako je kralježnica ravna. Na boku stavite jastuk između koljena, a na leđima jastuk ispod koljena. Odaberite položaj u kojem bol najmanje smeta.

Može li se hernija vratiti?

Moguće je. NHS navodi da se išijas može ponoviti. Redovito kretanje, jačanje trupa, održavanje zdrave težine i pravilno dizanje mogu smanjiti rizik.

Ovaj članak ima informativnu svrhu i ne zamjenjuje savjet liječnika. Ako imate bol u leđima ili vratu s trncima ili slabošću, obratite se svom liječniku.